Mandić je prekinuo svoje proceduralno javljanje i pozvao Laloševića,  koji mu je upadao u riječ, da se „ne koči i popije vodu”. Kako ova primjedba nije smirila već iziritirala Laloševića, Mandić ga je, krajnje primitivnim i uvredljivim riječima, pred kamerama, pozvao da napusti salu kako bi se fizički obračunali u holu parlamenta.

- Dođi ovamo, piz.. jedna – kazao je Mandić Laloševiću napuštajući salu. Lalošević je, uvrijeđen, krenuo za Mandićem, ali napuštanje sale i eventualni fizički obračun spriječio je Velizar Kaluđerović koji je zaustavio svog partijskog kolegu i vratio ga u poslaničku klupu.

Povod za incident je bilo poslaničko pitanje Radojice Živkovića, koji je konstatovao da je Mirjana Knežević, kandidatkinja za sudiju u Bijelom Polju odbijena jednoglasnom odlukom Sudskog savjeta samo zato što je Srpkinja. Proceduralno je reagovao poslanik Neven Gošović, inače član Sudskog savjeta, ističući da odluka nije bila jednoglasna, vjerovatno aludirajući da je on bio protiv. Živković je ponovo tražio riječ da bi pročitao odluku Sudskog savjeta u kojoj se navodi da je odlučeno jednoglasno, ali potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder nije želio da uvaži njegov zahtjev.

- Kolega Živković samo želi da pročita odluku, da ne ispadne da je
izmislio – naveo je Mandić i tako je počeo incident zbog kojeg je u holu kasnije intervenisalo i skupštinsko obezbjeđenje, kako ne bi došlo do ozbiljnijeg obračuna.

D.Ć.

Vukadinović: Propali im protesti, pa ih uhvatila nervoza

PODGORICA – Sociolog i analitičar Srđan Vukadinović kazao je, za Pobjedu, da je opoziciju uhvatila nervoza, jer gube sve poluge kojima su mislili da utiču na prekompoziciju političke scene u Crnoj Gori i na smjenu vlasti.

Srđan Vukadinović

- Uhvatila ih nervoza. Jer, vide da neće moći ništa da urade sa svojim političkim programima, a izbori su brzo. Vide, takođe, da će projektovani protesti dati još manje rezultata. Sve je manje onih koji su spremni da ih slijede i na ulici mijenjaju vlast. Dakle, propada  im scenario smjene koju su zamislili. Gube sve poluge koje su mislili da imaju. Na izborima pojedine opozicione partije, da ih sada ne prozivam, ne mogu očekivati da će dobiti ni podršku koju su imali na prethodnim. I što im je preostalo – da skreću pažnju na sebe ovakvim reakcijama kakve smo vidjeli u Skupštini – kazao je Vukadinović.

Destrukcija

Vukadinović je, komentarišući incident u parlamentu između poslanika Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Socijalističke narodne partije Vasilija Laloševića istakao da takve stvari „stvaraju ružnu sliku destrukcije“, neozbiljnosti parlamenta, i to upravo u predvečerje otvaranja pregovora sa EU.

- Incident jasno pokazuje da jedinstvo opozicije u Crnoj Gori nikad nije postojalo. To je bilo samo deklarativno jedinstvo i simuliranje jedinstva. Sad se vidi da ga nema. Na čelu jedinstvene opozicione liste treba da budu sva tri opoziciona lidera, ali bi među njima nastao problem ko će da bude prvi, drugi, a ko treći i onda je gotovo – puca jedinstvo – rekao je Vukadinović.

Nivo komunikacije

On je istakao da incident koji se dogodio u Skupštini govori i o  „nivou javne komunikacije koja je prisutna na političkoj sceni Crne Gore, i to pretežno u opoziciji“.

- Pozicija je ta koja stalno poziva na dijalog. Nivo komunikacije unutar političkih elita je prvi strukturni segment prepoznatljivosti jedne partije. Taj nivo šire govori o političkoj kulturi jedne stranke i da bi stranka sazrela mora da ima prepoznatljivu političku kulturu i ideologiju. Očito je da crnogorska opozicija nije sazrela kao politička grupacija i da političke partije nijesu sazrele kao političke organizacije. Iz ovog incidenta se vidi da nemaju zaokružen proces političke kulture – rekao je Vukadinović.

Političke prijetnje i nasrtaji, kako dodaje, govore da je riječ o „strankama koje su potpuno nezrele za politička događanja pred kojima se nalazi jedno ozbiljno društvo“.

- To je smetnja demokratizaciji društva, jer taj nivo javne komunikacije još drži crnogorsko društvo u jedno pretpolitičko stanje. Kada se neko ponaša kao što je to bio slučaj juče, očito je da je onda iscrpio cjelokupni arsenal svog političkog djelovanja čak i sve one sadržaje koji se zasnivaju na obmanama, optužbama lažima, poluistinama, klevetama – kazao je Vukadinović.

Iscrpili arsenal laži, pa hoće da se biju

Opozicija je očigledno iscrpila arsenal laži, optužbi, koje su saopštavali bez ikakvih dokaza, kojima obasipa godinama pojedine članove vladajuće strukture i sad je pribjegla fizičkim nasrtajima i prijetnjama među opozicionim kolegama. Misli da, prije svega, žele da skrenu pažnju na sebe. Fizičkim nasrtajima su više skloni nacionalistički stranke, ultradesne i takvo ponašanje vidjeli smo u parlamentu Srbije kod Srpske radikalne stranke i Srpske napredne stranke. To su stranke koje svoje kulturološke kodove grade na srednjovjekovnim zabludama i mitovima, koje promovišu junaštvo, a u stvari se radi o kukavičluku. Ta praksa takvog djelovanja se pokušava prenijeti u crnogorski parlament – ocijenio je Vukadinović.

Bl.K.

Foto: gov.me

Crna Gora je u ovoj godini predsjedavajuća Energetskom zajednicom.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić podsjetio je da je strateški cilj Vlade Crne Gore punopravno članstvo u EU.

- U osnovi pravnog okvira sporazuma o formiranju Energetske zajednice nalazi se regulacija EU u oblasti energetike. Crna Gora se, članstvom u Energetskoj zajednici, obavezala da će da uskladi svoje zakonodavstvo sa EU direktivama koje se odnose na energetiku i zaštitu životne sredine –  rekao je Kavarić, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Stupanjem na snagu sporazuma o formiranju Energetske zajednice 1. jula 2006. godine, Evropska unija i devet njenih partnera iz jugoistočne Evrope su stvorile pravni okvir za integrisano energetsko tržište, na kojem će se obezbijediti sigurnost u snabdijevanju, primjenjivati evropske propise i biti pojačane investicione garancije i čvrsta regulatorna kontrola energetskog sektora.

Kavarić je podsjetio da Crna Gora od početka podržava inicijativu EU za realizaciju projekata razvoja zajedničkog tržišta električne energije i gasa u jugoistočnoj Evropi i njegovu integraciju u evropsko energetsko tržište. U skladu sa tim, sporazum o formiranju Energetske zajednice je prvi pravno obavezujući dokument Crne Gore prema EU u ovoj oblasti, koji je Crna Gora ratifikovala uz reformu energetskog sektora, u oblasti regulacije ali i organizaciono.

R.E.

- Studija će obuhvatiti i istraživanje o investicionoj klimi. Priprema tog izvještaja je u završnoj fazi, dok će se sredinom jula održati njegova prezentacija – saopštila je Armitidž prilikom sastanka sa ministrom finansija Miloradom Katnićem.

Katnić je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, upoznao predstavnike SB sa aktuelnom ekonomskom i fiskalnom situacijom u Crnoj Gori, a razmijenjena su i mišljenja o efektima rebalansa budžeta na jačanje fiskalnih pozicija Crne Gore.

- Usljed negativnog i nepredvidivog razvoja situacije u Evropi, obostrano je potvrđena neophodnost nastavka vođenja oprezne fiskalne politike, kao i održavanja istog kursa makroekonomske politike. Takođe se navodi potreba daljeg unapređenja fizičke infrastrukture i investicionog ambijenta, u cilju dostizanja dinamičnijeg ekonomskog rasta – navodi se u saopštenju.

Na sastanku je bilo riječi i o aktivnostima na pripremi garancije za kredit na bazi razvojnih politika, koja bi Crnoj Gori omogućila znatno povoljnije zaduživanje.

Katnić je konstatovao da je takva podrška, u uslovima velike nestabilnosti i zatvorenosti međunarodnih finansijskih tržišta, za Crnu Goru od ogromne važnosti, jer bi pomogla da se poboljša struktura javnog duga.

- Time što ste nam dali potvrdu da zadovoljavamo uslove da se kandidujemo za ovaj aranžman, prepoznali ste naše nastojanje da uspostavimo odživ sistem javih finansija – kazao je Katnić.

Predstavnici SB su, kako se zaključuje, spremni da Vladi Crne Gore i u narednom periodu budu partner u nastavku svih aktivnosti koje imaju za cilj održavanje fiskalne i finansijske stabilnosti.

R.E.

Kako saznajemo, razlog je komplikovana pravno – tehnička procedura i ogromna imovina Željezare koju turski stručnjaci još skeniraju.

Nezvanično nam je rečeno da se radi o obimnom poslu, tako da se ne može sa sigurnošću navesti dan kada će biti potpisan kupoprodajni ugovor sa Turcima, koji ne žele da preuzmu fabriku dok ne pregledaju svaki njen dio i sve papire.

Kompanija Toščelik 30. aprila pobijedila je na javnom nadmetanju u Privrednom sudu u Podgorici ponudivši za Željezaru 15,1 milion eura. Nakon nekoliko dana njihovi stručnjaci ušli su u fabriku, ali umjesto planiranih desetak dana zadržali su se duže, što je prolongiralo potpisivanje ugovora, odnosno ozvaničenje preuzimanja nikšićke kompanije.

Vlasnik Neksana Miodrag Davidović, koji od maja prošle godine organizuje proizvodnju, uoči i nakon dolaska Turaka više puta ustvrdio je da ostavlja fabriku pripremljenu za strateškog partnera, kome su obezbijeđeni svi uslovi za nastavak poslovanja Željezare kao respektabilne kompanije.

Z.B.

Učešće na najvećoj regionalnoj manifestaciji poljoprivrede, tradicionalnom mjestu za agrobiznis, za naše kompanije, kako su za Pobjedu kazali njihovi predstavnici, prilika je da poboljšaju izvoz na tržište Srbije i drugih zemalja, da ostvare nove kontakte sa kupcima, ali i poboljšaju imidž kod potrošača.

U master sali Sajma štandove imaju kompanije 13. jul Plantaže i Mesna industrija Goranović, a pod okriljem Privredne komore Crne Gore predstavljaju se Marteks, Niksen trejd, Bonesa, Pirela, Crnagorakop, Ekomeduza, Ribarstvo Rijeka Crnojevića, Master mashrooms, Aleksandrija, zatim Nacionalno udruženje vinogradara i vinara, Kontejnerski terminal i generalni tereti. Otvaranju Sajma u subotu prisustvovao je i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević.

Predstavnica PKCG Lidija Rmuš kazala je Pobjedi da je ova manifestacija važno mjesto na kome naši proizvođači imaju šansu da osvoje nove kupce i tržišta, ali i da se upoznaju sa dešavanjima u oblasti poljoprivrede u regionu i evropskim trendovima.

Prema njenim riječima, učešće na Sajmu finansijski su omogućili resorno ministarstvo, USAID i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Rmuš kaže da je zbog ekonomske krize odziv domaćih kompanija ove godine bio nešto manji nego lani, što je generalno problem i ostalih proizvođača u regionu, te da se nada da će se situacija iduće godine znatno popraviti.

Vlasnik MI Goranović Đorđije Goranović zadovoljan je, kako je rekao, interesovanjem posjetilaca za proizvode te kompanije, a naročito kontaktima koje ima sa stalnim i novim poslovnim partnerima. Potvrda toga bili su i intenzivni poslovni razgovori koje je Goranović imao na štandu kompanije, a koje je na kratko prekinuo da bi uvažio interesovanje nekoliko crnogorskih novinara.

- Prisutni smo na tržištu Srbije, ali nam je cilj da ostvarimo intenzivnije kontakte sa firmama iz prometne sfere ne samo iz zemalja okruženja nego i Evropske unije. Imamo razgovore i sa kompanijama koje proizvode mašine za prehrambenu industriju, kao i IT sektorom, jer pojedini partneri iz zapadne Evrope imaju odlična softverska rješenja za prerađivački sektor – kaže Goranović.

I za vina crnogorskih Plantaža na štandu, za koji su nam na pultu za informacije kazali da ćemo ga lako naći jer je jedan od najljepših, tradicionalno vlada veliko interesovanje. Referent prodaje za tržište Vojvodine  Slobodan Latinović kaže da je prodaja na ovom tržištu generalno dobra, ali da se kriza najviše osjetila u sektoru ugostiteljstva, pa se sada ulažu napori da se Plantažini proizvodi održe na pravi način u hotelima i restoranima.

Da osim Plantaža dobro vino u Crnoj Gori proizvode privatni vinari pokazaće na ovom sajmu i Nacionalno udruženje vinogradara i vinara, preko kojeg se predstavilo njih 15.

Predsjednik Udruženja Slobodan Janković kaže da naši mali vinari imaju sa čim da se predstave, da imaju oznaku geografskog porijekla, i da zadovoljavaju standarde međunarodnog tržišta.

Janković kaže da privatne vinarije, prije svega, imaju cilj da osvoje crnogorsko tržište, ali da moraju paralelno raditi i na međunarodnoj promociji i izvoznim potencijalima.

Tržište regiona interesantno je i ostalim našim proizvođačima, naročito Srbije, nakon što je prije dva mjeseca u Budvi potpisan sporazum dvije vlade koji će olakšati robnu razmjenu jer će se međusobno priznavati sertifikati na granici.

- Barijera koju su stvarale dodatne analize i superanalize više ne postoji, zato nam je srpsko tržište postalo interesantnije i planiramo agresivniji nastup – kazao nam je vlasnik Niksen trejda Dragan Čavor.

Njegova kompanija izlaže na sajmu u Novom Sadu već 15 godina, a ove godine dobitnik i je i velike zlatne medalje za njeguški pršut.

Čavor kaže da i srpskom tržištu, gdje trenutno plasiraju 20 odsto svoje proizvodnje, nedostaje njeguški pršut, naročito jer je poseban i tradicionalan proizvod. Niksen trejd, odmah nakon Sajma, planira otvaranje diskonta njihovih proizvoda u Novom Sadu.

Hrvati najavili da će tražiti promjenu SSP-a članica CEFTA

Na sastanku foruma CEFTA, sporazuma u okviru kojeg obavljaju robnu razmjenu zemlje regiona, a koji je održan u utorak na Sajmu, predstavnici Hrvatske najavili su da će tražiti da EU ponovo razgovara sa Crnom Gorom i drugim zemljama o daljoj liberalizciji trgovine.

Predstavnica Crne Gore na tom forumu Lidija Rmuš objašnjava da su najavili da će Hrvatska uputiti Evropskoj komisiji zahtjev da se mijenjaju sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju ostalih članica CEFTA.

- Hrvati traže da dalje liberalizujemo trgovinu prema EU, zato što će oni imati problem kada izađu iz CEFTA i postanu članica EU, jer će im uslovi za uvoz tada mnogo rigorozniji.  Mislim da je EK upoznata sa tim zahtjevom – kazala je Rmuš.

Ona smatra da Crna Gora već sada ima dobru situaciju kada je riječ o liberalizaciji trgovine sa Hrvatskom, jer je slična onoj sa EU. Imamo slobodan izvoz, a i zaštitu za određen broj proizvoda koja važi i za EU, ali je na nešto nižem nivou. Vjeruje da će Hrvati tražiti nešto i od Crne Gore, kao i da su obećali pomoć vezano za crnogorsko pristupanje Uniji.

Srbija povećava proizvodnju hrane i sprema se za pregovore sa EU

Na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu učestvuju izlagači iz 78 zemalja regiona, Evrope, ali i svijeta. U organizaciji srpskog Udruženja novinara poljoprivrede Agropres manifestaciju je posjetila i grupa novinara iz regiona i Evrope, a tim povodom održana je i konferencija za štampu na kojoj je ministar poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i trgovine Srbije Dušan Petrović govorio o kretanjima u srpskom agraru.

Ministar Petrović je istakao da je Srbija dobila status kandidata za članstvo u EU što znači da je ta zemlja spremna za pregovore i da će mnogo toga zavisiti od agrarne politike, budući da je 50 odsto budžeta Unije namijenjen poljoprivredi.

 On je naveo da poljoprivreda i agroindustrija čine 20 odsto ukupne privredne proizvodnje Srbije, da je ta zemlja specifična jer ima 800 hiljada porodica koje proizvode hranu, što je procentualno mnogo više nego u bilo kojoj zemlji Evrope.

To je, kako je istakao, podatak koji govori da je poljoprivredna politika u Srbiji mnogo više od ekonomske politike, odnosno pitanje političke stabilnosti.

On je rekao da Srbija jedini suficit ostvaruje izvozom hrane, da je srpski agrobudžet od 300 miliona eura i da je taj novac uložen na najbolji mogući način, a da to pokazuje i rast proizvodnje u većini segmenata u protekle dvije godine.

. Cilj je, kako je kazao, da se znatno poveća proizvodnja i izvoz, da u tom pravcu idu i subvencije, najavljujući i nove za proizvodnju junećeg i svinjskog mesa.

Značajne srpske agrokompanije i velike proizvođače soje, kukuruza, mlijeka, mesa… kao što su Soja Protein, Agroživ, Mljekara Šabac, plantaže voća i povrća u Čelarevu ii Valjevu …obići će i novinari, učesnici Balkan Tour Srbija, u organizaciji Agropresa.

Piše:  Irena Kovačević